IzvodDolazak Miroslava Lajčaka, izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine i sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem radi pripreme narednih koraka nametnuli su pitanje hoće li ti „koraci“ podrazumevati i „hvatski model“ rešavanja pitanja srpske zajednice. Naročito zbog činjenice da je to…
„Ukoliko je reč o modelu Zajedničkog veća opština koje je osnovano Erdutskim sporazumom iz 1995. za područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, tada će Srbima sa KiM biti ponuđena navodna zaštita u oblasti kulture, prosvete, informisanja i izdavaštva, ali bez ikakvih drugih nadležnosti. Takva zajednica bi bila forma koja ni na koji način ne bi štitila Srbe. To suštinski nije ni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je Hrvatska usvojila 2002. godine po kome je Srbima zagarantovano pravo na svoj jezik i ćirilično pismo u svim samoupravama gde ih je više od trećine, kao i pravo na zapošljavanje u državnom i javnom sektoru. U praksi, obe ove tačke su mrtvo slovo na papiru i to će značiti samo nastavak tihog etničkog čišćenja koji je proizveo da su Srbi, nekada konstitutivni narod, danas u Hrvatskoj, a manje od tri posto“
„Kao zemlju članicu EU i NATO, Kosovo vidi Hrvatsku kao uspešnu priču i model koji treba slediti u pogledu ekonomskih i demokratskih dostignuća, ali i u pogledu poštovanja prava manjina“